Završno slavlje jubilarne Godine milosrđa u Zadarskoj nadbiskupiji na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 20. studenoga, u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, sa svečanim obredom zatvaranja vrata prvostolnice na kraju mise, koja su bila otvorena na početku Godine milosrđa na treću nedjelju došašća, 13. prosinca 2015. g.
„Doživjeli smo izvanredno vrijeme milosti i milosrđa”, rekao je nadbiskup:
- Neka oprost bude namijenjen našim roditeljima. Našoj majci koja nas je s čežnjom čekala i blagoslivljala Boga za dar života, prva znamenovala svojom rukom naše čelo, ispraćala svaku večer na počinak s molitvom i blagoslovom. I našem ocu koji je u tome bio velika potpora. Neka naša zajednička nakana bude zahvala našim roditeljima.
Istaknuo je poticaj pape Franje da uz izvanjsko hodočašće do Svetih vrata učinimo i unutarnje, oprosničko hodočašće koje započinje u odluci ne suditi i ne osuđivati.
Završni hodočasnički korak, darovati i moliti oproštenje vrhunac je unutarnjeg hodočašća u Godini milosrđa.
- Ono je u prvom redu dar neba koji nam je Otac udijelio po Isusu koji je svojom smrću i slavnim uskrsnućem otkupio svijet, a čovjeku povjerio neka u njegovo ime upravlja ovom zemljom. Zato, uz svetkovinu Krista Kralja neba i zemlje, kojom završava sveta jubilarna godina, upravljamo zahvalu Kristu što je došao, utjelovio se i postao čovjekom, kako bismo i mi mogli postati djecom Božjom, rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup Puljić podsjetio je da je u Godini milosrđa u Hrvatskoj spomen 40. obljetnice početka devetogodišnjeg hoda naše zahvalnosti za trinaest stoljeća kršćanstva koji je počeo okupljanjima u Solinu 1976. g., u Biskupiji kod Knina 1978. g. i u Ninu 1979. g., gdje se spominjala veza hrvatskih vladara sa Svetom Stolicom. Hodočašće je završilo nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici 1984. g.
- S vjernom odvjetnicom Marijom u znaku krunice i s krunicom naši su ljudi prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu koju smo ovih dana spominjali i na njoj zahvaljivali. Odluka tadašnjih hrvatskih biskupa da se kroz devet godina zahvaljuje Bogu za dar krštenja, vjere i pripadnosti Katoličkoj Crkvi bila je providencijalna. Nakon višegodišnjeg zatiranja katoličkog i hrvatskog imena u vrijeme komunizma, trebalo je učiniti sve da ljudi otkriju i prepoznaju korijene svoje kršćanske baštine i narodnog stabla, rekao je nadbiskup, dodavši da je tim devetogodišnjim hodom od Solina do Marije Bistrice umrežena hrvatska bližnja i daljnja hrvatska povijest, protkana vjernošću Bogu, Crkvi, papi i narodnim korijenima.
- Obilježila je i naš stoljetni vrijednosni sustav, identitet, jezik, kulturu i našu posebnost u zajedničkoj europskoj kršćanskoj uljudbenoj baštini. Kad danas s određene povijesne distance razmišljamo o planu i programu te devetnice, osjećamo da je to bio hrabar čin tadašnjih pastira Crkve čije plodove još uvijek žanjemo. Započeo je prije četrdeset godina kod Gospe od Otoka u Solinu te se postupno i dosljedno hodočasnički ostvarivao po našim svetištima u vrlo složenim okolnostima komunističke vladavine. Stoga, kao duhovni slijednici vjerničke, narodne i kulturne baštine, u duhu se priključujemo tisućama Marijinih štovatelja koji su srcem i vjerom klicali, molili i pjevali ‘Do nebesa nek se ori’ i zahvalno ponavljali Gospin hvalospjev ‘Velika nam djela učini Gospodin’, istaknuo je mons. Puljić, zaključivši predanjem Kristu Kralju naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
U Godini milosrđa u Zadarskoj nadbiskupiji od 9. listopada do 13. studenoga održano je sedam oprosničkih hodočašća u katedralu Sv. Stošije, po društvenim skupinama. Hodočastili su branitelji, vojska i policija, obitelji, crkveni zborovi, prosvjetni djelatnici, katehete, profesori i odgojitelji, župna vijeća i pastoralni suradnici, katoličke udruge i duhovni pokreti, studenti i mladi te završno nadbiskupijsko hodočašće uz svečev blagdan sv. Nikoli Taveliću u Šibenik.