![Biograd]()
U razdoblju od 2011. do 2018. najveći broj novih stanovnika dobili su Solin i Novalja, a u top 10 su još Krk, Supetar, Novigrad, Vis, Nin, Biograd na moru, Hvar i Kaštela, donosi portal gradonačelnik.hr.
U apsolutnim brojkama Solin slijede Kaštela, Dubrovnik, Poreč, Krk, Čakovec, Dugo Selo, Kastav, Makarska i Umag.
Najveći rast u odnosu na 2017. bilježi, pak, Novalja, Donja Stubica, Solin, Kastav, Biograd na Moru, Poreč, Pag, Krk, Novigrad i Stari Grad.
U apsolutnim brojkama nakon Solina, najveći rast zabilježen je u Dubrovniku, Poreču, Samoboru, Kastvu, Donjoj Stubici, Novalji, Biogradu na Moru, Krku i Svetoj Nedelji.
U sedmogodišnjem razdoblju najveći plus prema relativnom pokazatelju kretanja stanovništva imaju morski gradovi, predvode gradovi iz Splitsko-dalmatinske županije, a polovica ih je s otoka. Od prvih deset, njih osam su mali gradovi, a dva srednja.
Od ukupnog broja gradova u RH, piše gradonačelnik.hr, njih tek 27 imao je rast stanovništva. Ništa neobično, zna li se podatak o više od 200.000 iseljenog stanovništva, a i sve težoj odluci o zasnivanju većih obitelji. No upravo su mali i srednji gradovi krenuli u jače poticanje demografskih mjera posljednjih godina, a što je mnoge vratilo, pa čak i iz inozemstva, u te gradove. Nude se pogodnosti od velikih naknada za novorođene bebe, sufinanciranje vrtića ili školskih radnih bilježnica, stipendije studentima, ali i pokretanje gospodarstva. Zbog rasta turizma i izvan sezone, velik broj gradova uz more krenuo je i s mjerama kojima do nedavno sezonske radnike želi zadržati poticajnim mjerama cijele godine na moru. Mnogi gradovi su krenuli i u gradnju POS stanova, kao još jedna mjera za zadržavanje ili privlačenje stanovništva.
Gledaju li se apsolutne brojke kretanja stanovništva u sedmogodišnjem razdoblju, onda je u prvih deset više srednjih gradova, a uz morske i dva kontinentalna – Čakovec i Dugo Selo.
U sedmogodišnjem razdoblju, prema relativnom pokazatelju o kretanju stanovništva, nakon Solina i Novalje, slijede Krk, Supetar, Novigrad, Vis, Nin, Biograd na moru, Hvar i Kaštela. U apsolutnim brojkama Solin slijede Kaštela, Dubrovnik, Poreč, Krk, Čakovec, Dugo Selo, Kastav, Makarska i Umag.
Kako pokazatelj o kretanju stanovništva u sebi sadrži pokazatelje više doseljenog stanovništva u odnosu na iseljeno i više rođenih u odnosu na umrle, lako je zaključiti da se na male i srednje gradove, pretežito uz obalu, odlučuju mlade obitelji.
Lani je u odnosu na 2017. godinu 25 gradova u RH imalo pozitivno kretanje stanovništva. U relativnom brojkama najveći je postotak rasta opet u morskim gradovima, njih čak devet među prvih deset, ali se je na drugo mjesto smjestila i Donja Stubica. U apsolutnim brojkama tri su grada s kontinenta, uz Donju Stubicu, među prvih deset su i sve popularniji gradovi za život u Zagrebačkoj županiji – Sveta Nedelja i Samobor.
Prema relativnim brojkama, nakon Novalje, najveći rast doseljenih i rođenih imali su Donja Stubica, Solin, Kastav, Biograd na Moru, Poreč, Pag, Krk, Novigrad i Stari Grad. U apsolutnim brojkama nakon Solina, najveći rast zabilježen je u Dubrovniku, Poreču, Samoboru, Kastvu, Donjoj Stubici, Novalji, Biogradu na Moru, Krku i Svetoj Nedelji.